KORLAT - OPĆI ZEMLJOVIDNI PODACI

    Korlat je smješten u sjeveroistočnom dijelu Ravnih Kotara. Mjesto je razmješteno po blagim padinama Debelog brda (najviši vrh iznosi 341 m), širi okoliš čini mu plodno polje (Barice i Bare). Inače šumu Kukalj, te prostrana polja i veoma pitome doline uočio je u tom prostoru i Fortis i notirao u svom putopisu.

    Samo mjesto proteže se u duljinu od 5 km u smjeru sjeverozapad-jugoistok, a u širini od 7 km (zbog širokog polja i Debelog brda).

    Krajnji zapadni dio mjesta od ostalog dijela djelomice razdvaja korito jedne ponornice koja ljeti presuši zvano Jaruga ili Rivina. U samom polju je nekoliko stalnih vodotoka ponirućih potoka.

    Korlat je od Karinskog mora udaljen 5-7 km, a od Novigradskog od 6-8 km; ta nešto zatvorenija mora stisnuta između obronaka Velebita (najveće hrvatske planine) i sjevernog dijela Ravnih Kotara se protežu sjevernije od Korlata u smjeru jugoistok-sjeverozapad.

    Selo Korlat udaljeno je 6 km od svojega sadašnjeg središta (Benkovac; u kojem se može stići asfaltiranim Prikim putom-cesta ispod naseljenog dijela Korlata i Nadinskom cesto - cestom koja se proteže vanjskim rubom Korlatskog polja ili nad njim samim, a nadomak je susjednog sela Nadina. Ova prastara cesta bila je izuzetno važna u rimskog razdoblja - spajala je Jader (današnji Zadar) sa Asseriom, odn. Burnumom (današnji Ivoševci) - poznata i registrirana na svim specijalkama kao "via magna".

    Mjesto Korlat je od svojeg dosadašnjeg regionalnog središta (Zadar) udaljen 25 km; u Zadar se može stići cestama kao i u Benkovac ali samo idući u suprotnom smjeru (za Benkovac u smjeru jugo-istoka a za Zadar u smjeru zapada).

    Korlatu su susjedna sljedeća sela Pridraga i Karin (sjeverno), Nadin (južno), Kula Atlagić (istočno) i Biljani Gornji (zapadno).

    Zbog blizine mora u Korlatu dominira mediteranska klima, a zbog nedalekog ličkog platoa zamjetni su i utjecaji kontinentalne klime. Stoga u Korlatu izvrsno uspijevaju vinova loza, smokva, maslina, višnja i bajam, ali i pšenica, odnosno kukuruz. Poradi terena sa nešto više kamenjara i makije (oskudno nisko raslinje; opora trava, niski grab i hrast te smreka - zvana šmrika) primjetan je broj ovaca i nešto manje koza, a po livadama u Korlatskom polju i po ogradama nadomak kuća za stanovanje zamijetiti je podosta krava pa i konja.

    Inače na korlatskom prostoru slobodno obitavaju zečevi, prepelice i mjestimice gnjetli - tetrijebovi, a nerijetko se među perad znaju zalijetati čagljevi pa i lisice. U nedalekim, još uvijek čistim morima, slobodno se nailazi na jestive školjke: dagnje i kamenice - oštrige; dočim se u vlastitim vodotocima mjestimice hvataju jegulje; petnaestak km južnije je najveće jezero u Hrvatskoj (Vransko jezero). Na kraškom terenu zna se uočiti poskok (otrovnica), a uz vodotoke neotrovna bjelouška i sljepić.

    Tijekom zime Korlatsko polje zna biti prekrito jatima galebova, napose ako nije prekriveno snijegom - što se dosta rijetko događa, za razliku od vodenih naplavina koje znaju u to godišnje doba i zalediti ako je u okolici slana (mraz) ili ako pak puše bura (sjevernjak koji se formira u nedalekoj Lici); galebovima i nekim drugim pticama bi to moglo biti jedna od postaja na putu u tople krajeve poput sjeverozapadnog zaljeva uz mjesto Posedarje u Novigradskom moru.